Šta možete očekivati od prvog ortodontskog pregleda

PIŠE: dr Lidija Perunović, spec. ortopedije vilica, stomatološka ordinacija Perunović

 Prije nego što prvi put posjetite ortodonta, možda imate neka pitanja na koja bi željeli da saznate odgovor.
Zbog čega mi je potrebno ortodontsko liječenje?
Više je razloga zbog kojih bi trebali da se odlučite na ovakvu vrstu liječenja.
• Da ispravite položaj vaših zuba, što često utiče i na punoću vaših usana.
• Da popravite funkciji tj.,
1 – Da uravnotežite funkciju žvakanja
2 – Da pravilno dišete (na nos)
3 – Da popravite izgovor određenih glasova
(2.,3.,ako razlog leži u nepravilnostima skeleta vilica ili položaja zuba).
Kada prvi put dijete dovesti na pregled,kod specijaliste ortopedije vilica?
Bilo bi korisno da majke jos u periodu trudnoće ili odmah po rođenju djeteta, posjete specijalistu ove oblasti stomatologije. Mogle bi dobiti korisne savjete, kako od samog početka prevenirati nastanak nepravilnosti.Nekada se iz najbolje namjere roditelja, baka…. moze naškoditi djetetu, a da toga nismo ni svjesni.

 Prvi specijalisticki pregled trebalo bi obaviti sa navršenih 5 godina života. Istina, da nije veliki broj nepravilnosti koje se počinju liječiti u ovom periodu, ali ih svakako ne treba zanemariti . Početak i trajanje ortodontske terapije se razlikuje od samog oblika nepravilnosti,kao i od biološke zrelosti i pola dijeteta.
Ovim tekstom pokušavamo apelovati na roditelje da na vrijeme posjete ortodonta,jer za neke nepravilnosi vrijeme započinjanja terapije može imati odlučujuću ulogu u samom ishodu.
Isto tako, želimo razbiti zabludu kod jednog dijela roditelja, da su pokretni aparati (protezice) manje superiorni u odnosu na terapiju fiksnim aparatima. Zato možda,i ne žure sa prvim ortodontskim pregledom.
Ono sto se može postići sa jednom grupom pokretnih aparata (funkcionalnim)u periodu intenzivnog rasta, nikako se ne može nadomjestiti fiksnim aparatima,a odnosi se i na estetiku samog mekotkivnog profila (lijep izgled lica i onda kada su usne sastavljene).
U najvećem broju slučajeva, ortodontska terapija se odvija u dvije faze, što podrazumjeva terapiju :
U početku – pokretnim

A kasnije i fiksnim aparatima.

Šta možete očekivati na prvom ortodontskom pregledu?

 Pri vašoj prvoj posjeti, obaviće se pregled od koga možete očekivati okvirne informacije o vrsti problema i mogućnostima liječenja . Prvi pregled je vrijeme kada se upoznajemo sa našim pacijentom i razgovaramo o željama pacijenta i realnim mogućnostima terapije.
Ukoliko se nakon konsultacija odlučite da započnete terapiju, neophodno je da dođemo do detaljnih informacija koje su nam potrebne radi dijagnostifikovanja problema i pravljenja plana terapije.To se postiže kliničkim pregledom, uzimanjem otisaka, izradom rendgen snimaka (ortopantomografski snimak i profilni telerendgenski snimak) fotografisanjem. Savremena ortopedija vilica ,sve veći akcenat stavlja na estetiku lica, što se nekad postiže kompromisom između optimuma funkcije i lijepog izgleda.
Danas je u ortodonciji sve veći trend pokušaja ne žrtvovanja zuba (ne vađenja) i kada imamo manjak prostora, uz uslov da nam pacijent dodje na vrijeme. I napredak tehnologije nam ide na ruku, tako da u jednom broju slučajeva sa najnovijom generacijom samoligirajućih sistema fiksnih aparata, možemo dobiti izuzetne rezultate.

Disanje na usta – nepravilan zagrižaj

PIŠE: dr Lidija Perunović. spec. ortopedije vilica, stomatološka ordinacija, Perunović

 Disanje na usta je medicinski problem, kome se ne pridaje dovoljna pažnja.Pošto je prisutan u skoro svakoj porodici ,može se reći da predstavlja neprepoznatu epidemiju. Osobe koje dišu na ovaj način, osim sto imaju problem sa “hranjenjem” krvi, kvalitetnim kiseonikom, mogu imati i mnoge druge zdravstvene probleme, čak i probleme  u samom ponašanju, naročito kod školske djece.
Ovim tekstom ćemo roditeljima skrenuti  pažnju na važnost pravilnog disanja, iz vizure stomatologa. Potrudićimo se da na  razumljiv način, objasnimo mehanizam nastanka nepravilnosti, a sve s ciljem da roditelj proprati svoje dijete i skrene pažnju pedijatru u slučaju permanentnog disanja na usta. Djecu najčešće vodimo pedijatru kada su prehlađena. Tada je začepljen nosić propratna pojava, pa ljekar u tom trenutku obično ne akcentuje ovaj problem.
Ovo izlaganje se odnosi na konstantno (hronično) disanje na usta.
Jedini ispravan način disanja, je DISANJE NA NOS. Disanje na usta je potrebno i opravdano, jedino pri povećanom fizičkom naporu, trčanju… Prolazak vazduha kroz nosne puteve vodi pravilnom razvoju i oblikovanju gornje i donje vilice. U slučaju disanja kroz usta, čitavo tijelo zauzaima jedan prinudan položaj. Vratna kičma se savija za nekih 5-6 stepeni,da bi se donja vilica spustila i olakšala vazduhu da uđe, što ako je ovo uobičajen način disanja, ostavlja posledice na kičmeni stub. Ovu pojavu će pratiti neprirodno nizak položaj jezika, što će usloviti  uskost gornje vilice i formiranje visokog nepca. Kako nema (tj ima, ali vrlo malo) ventilacije kroz nos, volumen nosnih puteva će biti sve manji.
Nerazvijena gornja vilica dovodi do funkcionalno nepravilnog zagrižaja. Mjesta za nicanje zuba sigurno neće biti dovoljno, što je praćeno nepravilnim postavljanjem stalnih zuba. Najčešće postoji problem sa nicanjem gornjih očnjaka, koji nekada ostanu zaglavljeni u kosti.
Gingiva (desni) kod osoba koje permanentno dišu na usta, je otečena i suva. Zbog smanjene vlažnosti u ustima,  ove osobe su sklonije karijesu i oboljenjima parodoncijuma (potporni aparat zuba).
Šta je razlog ovakvog načina disanja (uvećan treći krajnik, alergije, česte infekcije ili opstrkcija nosnih puteva neke druge etiologije) pitanje je za specialistu otorinolaringologije.  
 Treba napomenuti da genetika takođe igra veliku ulogu u prostranosti disajnih puteva, tako da postoje osobe kod kojih i malo uvećanje trećeg krajnika dovodi do jako otežanog disanja na nos. Takav tip lica u literature je opisan kao ADENOIDNO LICE,  za koje se nekad mislilo da je isključivo posledica uvećanih adenoidnih vegetacija (treći krajnik), a danas se sa sigurnošću  zna da predstavlja genetsku predispoziciju.Stepen izražajnosti ovakvog tipa lica (može se reći, po malo neprivlaćnog)  je uzročno-posledična manifestacija ovakvog načina ventilacije.

Nije rijetkost, da i poslije otklanjanja uzroka ovokvog načina disanja, navika i dalje ostaje. Neophodno je pacijenta postepeno vraćati na pravilnu funkciju. To se postiže individualnim funkcionalnim ortodontkim aparatima. Ako se ovo ne postigne, veoma često dolazi do recidiva (ponovne pojave ) trećeg krajnika.
Bez obzira šta je razlog ove nepravilne funkcije, ortodontska terapija je nepohodna i uspješna. Na koji način ce se tretirati pacijent, sa kakvim tipom aparata, zavisi od uzrasta djeteta i zatečenog stanja. Aparati koji se koriste u ovakvim slučajevima, ne ispravljaju samo zube, već donekle mogu preoblikovati i kost, ako se na vrijeme reaguje.
Otvorena usta u snu, ne znače uvjek i disanje na usta.
Kako testirati dijete?
Neki od načina su:
-Dok dijete spava, primaći ogledalce i vidjeti na kojoj visini magli.
-U budnom stanju, (pod uslovom da se radi o malo starijem djetetu) dati mu gutljaj vode i vidjeti koliko može izdržati, a da ga ne proguta. Ako je to duže od nekoliko desetina sekundi, onda dijete ima normalnu funkciju disanja.
Cilj ove priče je, da  roditelje zaintrigira, i da na kratko obrate pažnju na disanje svoje djece, ali nikako da ih uplaši.

Prevencija ortodontskih nepravilnosti

PIŠE: dr Lidija Perunović. spec. ortopedije vilica, stomatološka ordinacija, Perunović
Kada se govori o ortopediji vilica,u svakodnevnoj praksi češče korišćen termin ortodoncija , misli se na granu nauke i umjetnosti u stomatologiji koja se bavi nepravilnostima razvoja i položaja vilica i zuba koje mogu uticati na oralno zdravlje, kao i na funkcionalnu i estetsku dobrobit pojedinca.
Šta je razlog sto danas veliki broj djece ima potrebu za nekom vrstom ortodontske terapije? Da li je to stvarna potreba ili stvar pomodarstva, česti su komentari roditelja. Da li možemo i kako, prevenirati nastanak nepravilnosti zagrizaja i položaja zuba? Da li možda kao roditelji negdje griješimo , a da toga nijesmo svjesni.
U ovom i nekim narednim tekstovima pokušaćemo da odgovorima na ova i mnoga druga pitanja.
Istina je da danas veliki broj djece ima neku od ortodontskih nepravilnosti, mada ne možemo ni zanemariti činjenicu da su etetski prohtjevi savremenog čovjeka na mnogo višem nivou nego što je to bio slučaj koju deceniju unazad. Sam napredak ortopedije vilica kao jedne od disciplina stomatologije, kombinacija ortodoncije i ortognate hirurgije i primjena visoko sofisticiranih tehnologija za izradu pojedinih elemenata koji se koriste u terapiji, danas riješavaju probleme koji su nekada bili nerješivi.
Etiologija (uzroci) ortodontskih nepravilnosti su mnogobrojni i vrlo često su rezultat više udruženih faktora. Naslijeđe je jedan od najćešćih faktora čija je izražajnost vrlo često mnogostruko pojačana nekim činiocem na koji smo mi kao roditelji mogli da utičemo.
To su prije svega
• način ishrane ;
• nepravilna funkcija;
• loše navike;
• prerani gubitak mliječnih zuba.
Prevancija ortodontskih nepravilnosti u periodu odojčeta i malog djeteta:
Namjerno ćemo preskočiti prevenciju u periodu trudnoće, jer se ona odnosi na isti predloženi higijensko-dijetetski režim, predložen od strane ginekologa. Rađanjem djeteta najznačajniji uticaj na pravilan rast i razvoj ima način ishrane. O važnosti dojenja, govorićemo iz jednog drugačijeg ugla.  Ovo će biti još jedan razlog ZA,  zašto bi današnja žena, kojih je sve manje, (ako postoji mogućnost) dojila svoje dijete.
Nećemo govoriti o imunološkoj i hranjivoj ulozi majčinog mlijeka, već o samom aktu dojenja. Pokreti donje vilice dok je dijete “na grudima”majke zahtijevaju mnogostruko veću akciju mišića i poseban način isturanja donje vilice, čime je sama priroda obezbijedila vježbu za pravilan rast donje vilice i njeno postavljanje u odgovarajući odnos sa gornjom.  Zašto je potreban taj dodatni rast? Beba na rođenju izgleda kao da nema bradu, a za to se opet priroda pobrinula, da bi glavica lakse prosla kroz porođajne puteve.
Ovo zaostajanje u rastu donje vilice, utiče na odnos gornjih i donjih zuba, kao i na sam mekotkivni profil vašeg dijeteta (lice je iskošeno unazad).
Kada majka nije u mogućnosti da doji svoje dijete, ono što može učiniti je pravilan izbor cucle i odgovarajući položaj djeteta pri hranjenu. Ortodoncija kao nauka predlaže anatomske silikonske cucle, koje imitiraju oblik bradavice.
Dijete ne smije biti položeno u ležeći položaj, (pri čemu mlijeko teče silom zemljine teže), već ono mora aktivirati svoje mišiće, a to se postiže ispravljanjem djeteta i postavljanjem bočice u horizontalan položaj. Zbog same funkcije mišića i otvor na cucli ne smije biti prevelik.
U ovom periodu treba takođe preventivno djelovati na rahitis, što se postiže davanjem AD kapi i izlaganjem djetata sunčevim zracima. Karakteristične su manifestacuje ovog oboljenja na kostima vilica i samih zuba.
Laganim nicanjem mliječnih zubića, reflex sisanja postepeno prelazi u reflex žvakanja, pa bi dijete sa pojavom mliječnih kutnjaka (između 12-og i 18-og mjeseca) trebalo početi i da žvaće. To se postiže davanjem čvršće pripremljene hrane. Samo žvakanje takođe utiče na ostvarivanje pravilnog